Kada se najavljuju visoke temperature i velike vrućine, malo tko misli da i mlada stabla mogu dobiti upalu kore nastalu zbog suncožara, odnosno izravnog izlaganja kore suncu. Pogotovo su ugrožena stabla u gradovima koja se suočavaju se s nepovoljnim klimatskim uvjetima, manjkom vlage, višim temperaturama i ljudskim utjecajem, što utječe na njihov vitalitet i otpornost prema bolestima.
Što je to suncožar i kada nastaje?
Suncožar nastaje kada su stabla s tankom korom podvrgnuta izravnim jakim sunčevim zrakama, naročito na južnoj i zapadnoj strani.
Najčešće je riječ o mladim stablima koja su rasla u zaštićenim uvjetima u rasadnicima, u kojima nisu razvili zaštitne stanice te im u vrućim ljetnim mjesecima (opasne su i tople zime), kora puca uzdužno.
Pucanjem nastaju otvori u koje se naseljavaju gljive, kao što je špatulasta lišćarka, te izazivaju trulež drveta.
“Stablo se brani stvaranjem demarkacije u drvetu, koja se zbog konstantnog, novog pucanja stalno povlači i dopušta dublji prodor gljive. To je proces koji obično traje više godina, a u konačnici je moguća jaka trulež zbog koje dolazi do smrti stabla.” – pojasnio je u svojoj analizi mladih lipa dr.sc. Milan Pernek navodeći kako se već vizulnim pregledom stabla može utvrditi pati li od suncožara.
Koji su simptomi suncožara?
Kao i čovjek i stablo ima jasne simptome koji ukazuju na bolest, od koje stablo pati i njegovo “vaskularno tkivo više nije sposobno transportirati hranjive tvari i vodu u krošnju”.
- uzdužno pucanje kore
- promjena boje kore
- pojava nekrotičnog (odumrlog) tkiva
- pojava špatulaste lišćarke u pukotinama kore.
Zaštita mladih stabala od sunčeva zračenja?
Mlada stabla, naročito ona s tankom korom, potrebno je zaštititi od negativnog utjecaja sunčevog zračenja (insolacije) ugradnjom neke vrsta sjenila.
Stabla s mladom korom su lipa, platana, bukva, grab, joha i dr… a stabla s debljom korom su hrast, brijest..
Parkovi i nasadi su ove zime i proljeća, a u okviru velikom plana ozelenjavanja Splita, zasadili stotine novih stabala, ali i zaštitili one najugroženije.
Koje su mjere zaštite stabala proveli Parkovi i nasadi, po savjetu stručnjaka?
- dodavanje zaštite i sjenila ( juta i trstika koje su obložene oko debla mladog stabla)
- malč “zdjela” u podnožju stabla
- vreća s vodom pričvršćena oko debla
- orezivanje krošnje
- rahljenje i dreniranje tla
- praćenje stanja
- i na kraju rušenje, ako je stablo odumrlo (kako ne bi došlo do pucanja ili ugrožavanja cijelog drvoreda).
Dugoročne strateške mjere za zaštitu stabla u Splitu
- kod sadnje lipa i stabala tanke kore voditi računa da se stabla zaštite sjenilom te da je omjer krošnje i debla povoljniji
- provjeravati koru ispod sjenila svake godine
- otpuštati trstiku kako stablo raste
- sjenilo zadržati nekoliko godina dok kora ne izgradi otpornost na upalu kore
- voditi računa o orezivanju stabala koja su pod rizikom suncožara. Krošnja se ne bi smjela rezati visoko jer ona daje kori potrebnu barijeru pred direktnim suncem (preporuka važi za stabla koja se sade kao zamjena za suha stabla).
Split, 7. kolovoza 2024.