Trideset velikih stabala murvi posađeno je duž gradske plaže u Stobreču, a sve mladice nose oznaku projekta „Hrvatska prirodno tvoja / Croatia naturally yours“.
Nije riječ o nasumičnom projektu, već o nacionalnom projektu Ministarstva turizma i sporta RH, kojim se želi potaknuti održivi razvoj turizma kroz očuvanje i obogaćivanje prirodnog okoliša.
Ovaj projekt ujedno je i primjer uspješnog javno-privatnog partnerstva: murve su zasadili djelatnici gradskog komunalnog poduzeća Parkovi i nasadi, sadnju je sufinancirao Kamp Stobreč, koji će ujedno i održavati zasađene mladice, a u projekt je uključena i Turistička zajednica grada Splita.
Murve se vide i na europskoj mapi stabala
Sva posađena stabla označena su na karti Map My Tree, što je u skladu sa Strategijom bioraznolikosti EU-a za 2030., kojom se EU obvezuje na sadnju najmanje 3 milijarde dodatnih stabala do 2030.
Iako je mnogima murva sinonim za gnjecave plodove i nečisto tlo ispod krošnje, stobrečke murve su muške i bez plodova. Brzo stvaraju gustu hladovinu, a najbolje od svega, odlično podnose blizinu mora.
Koja je veza murve i dudova svilca?
Za one koji žele znati više: Morus platanifolia fruitless (dud) je listopadno drvo koje naraste od 6 do 12 metara, a sorta “bez ploda” je muška sorta.
Ono što mnogi ne znaju jest da postoji neraskidiva veza između murve i dudova svilca. Dudov svilac (Bombyx mori) živi isključivo zahvaljujući murvi, a čovjek je stoljećima koristio tu prirodnu vezu za proizvodnju svile.
Dudov svilac je vrsta noćnog leptira čije se gusjenice hrane isključivo lišćem murve. Kad se dovoljno nahrane, započnu se obavijati tankom, ljepljivom niti, svojom čahurom. Ta nit je čista svila, duga i do 900 metara. U Kini su taj proces otkrili još prije pet tisuća godina, a kasnije se proširio cijelom Azijom, Europom i naposljetku i do naših krajeva.
U Hrvatsku je ideju o svilarstvu donijela carica Marija Terezija, želeći unaprijediti život stanovništva. U 19. stoljeću gotovo svaka kuća imala je barem jedno stablo murve, a svilarstvo je bilo važan izvor prihoda mnogih krajeva.
Koje sorte murvi su se uzgajale za izradu svile?
– Bijela murva (Morus alba) bila je glavna “hrana” dudovih svilaca, dok su crna i platanolisna (kao ova stobrečka Morus platanifolia fruitless) bile češće ukrasne.
– Sorta “fruitless” znači da ne daje plodove, što je praktično u gradovima jer ne prlja pločnike i ne privlači insekte.
Dok današnji Stobrečani sadnjom murve stvaraju hlad i ljepotu, oni nesvjesno čuvaju i eho jedne drevne suradnje između drveta i gusjenice koja je svijetu donijela svilu.
Stobrečani i svi oni koji se odluče okupati na njihovoj plaži će svakako uživati u hladovini, ali i osvijestiti kako zajedničkim aktivnostima stvaramo ljepši, zeleniji i održiviji prostor za sve.
Hrvatska je prirodno naša!
Foto: Parkovi i nasadi
Split, 14. listopada 2025.