Najčešći nametnici koji ugrožavaju stabla u Splitu

Svako stablo ima “svog” nametnika. To nije znak da je priroda protiv nas, nego da svaki ekosustav ima svog neprijatelja, baš kao što i čovjek ima viruse i štetne bakterije. Kada je organizam snažan, štetnici mu ne mogu ništa, ali kada imunitet oslabi, počnu se javljati i problemi.

Međutim, nije rješenje “ubijati” nametnike kemijskim sredstvima, već stvarati otporniji gradski ekosustav, u kojemu stabla imaju snagu boriti se s nametnicima, klimatskim ekstremima i drugim oštećenjima.

Što smo naučili na Marjanu?

Park-šuma Marjan najbolji je primjer što jedan nametnik može učiniti: potkornjak je poharao alepski bor zbog čega je srušeno na tisuće stabala, a na nesreću prošlo ljeto je stiglo i olujno nevrijeme koje je “potaracalo” preostala stabla na Marjanu. Teško je procijeniti koliko će trajati oporavak Marjana, posađene su nove mladice, ali ne ide im u prilog to što sada i ljeti i zimi imamo sve više vremenskih ekstrema.

Koja stabla imamo u Splitu i koliko su osjetljiva?

U Splitu rastu stabla koja su prilagođena mediteranskom podneblju, ona koja mogu izdržati duga sušna razdoblja.

Koja stabla najčešće rastu na splitskim površinama:

• koštele (pelegrinke)
• alepski bor
• čempres
• platane
• palme
  

Za ova stabla je poznato da dobro podnose mediteransku klimu, ali svaka od njih ima i svoje slabe točke, specifične nametnike i bolesti.

Najčešći nametnici i bolesti gradskih stabala u Splitu

Lisni miner na koštelama (pelegrinkama)

Koštela, u Splitu često zvana pelegrinka, jedno je od najbrojnijih stabala na gradskim površinama. Upravo zato su promjene na njenom lišću vrlo uočljive, u godinama kada je puno kiše i vlage.

Lisni miner ( Phyllonorycter millierella) je kukac čije ličinke žive unutar lista. Ondje se hrane lisnom masom, stvarajući svijetle mrlje i kanale. Iz ličinki se razvijaju sitni leptirići koji se šire dalje.

Najčešći znakovi napada lisnog minera na koštelama:

• svijetle, nepravilne mrlje na listu, ponekad prozirne
• tanki, vijugavi kanali koji izgledaju kao da je netko „crtao“ po listu
• list djeluje isušeno ili paprenasto, iako nije oštećen izvana
• kod jačeg napada veći dio lista može požutjeti i prerano otpasti.

–Koštele su vrlo izdržljive tako da nema razloga za nikakvu zabrinutost, pojasnio je još prije par godina direktor Parkova i nasada Siniša Gašparević dodajući kako je “normalno da je i urod koštele manji kada se koštela bori s nametnikom”.

Potkornjak na alepskom boru

Potkornjaci su sitni kukci koji se zavlače ispod kore stabla. Ondje prekidaju protok hranjivih tvari, zbog čega stablo postupno slabi i suši se.

Na Marjanu je potkornjak učinio ogromnu štetu, ali je važno naglasiti da:

• potkornjaci najčešće napadaju već oslabljena stabla
• suša, visoke temperature i oštećenja povećavaju rizik
• nevrijeme dodatno pogoršava stanje stabala koja su već preživjela traumu.

Prvi vidljivi znakovi na stablu
Pojavljuju se sitne rupice na kori debla ili debljih grana. Rupice su promjera nekoliko milimetara i često ih ima više na istom mjestu. Može se pojaviti sitna smeđa ili svijetla prašina na kori ili pri dnu stabla. Pojavljuju se i kapljice smole na deblu, osobito kod borova. Smola je pokušaj stabla da se obrani.

Promjene u krošnji
Iglice ili listovi počinju gubiti boju. Kod borova iglice prelaze iz zelene u žućkastu, zatim smeđu.
Suše se dijelovi krošnje, odozgo prema dolje. Krošnja postaje rjeđa i neujednačena.

Znakovi u kasnijoj fazi
Dijelovi kore mogu se lakše odvajati. Ispod kore vide se hodnici koje su potkornjaci izgrizli.
Stablo naglo propada i u jednoj sezoni može potpuno odumrijeti. Povećava se broj ptica djetlića na stablu, jer se hrane ličinkama ispod kore.

Borov prelac

Borov prelac je poznat po bijelim gnijezdima na granama borova i gusjenicama koje se kreću u povorkama.

Najčešći znakovi na stablu

• Bijela, svilasta gnijezda na granama bora. Gnijezda su jasno vidljiva zimi i početkom proljeća, najčešće na osunčanim dijelovima krošnje.
• Iglice koje su djelomično ili potpuno obrstene. Kod jačih napada krošnja izgleda prorijeđeno, a vrhovi grana mogu ostati gotovo bez iglica.
• Neujednačena krošnja. Jedan dio stabla može izgledati zdravo, dok je drugi vidljivo oštećen.

Znakovi na tlu i u okolini stabla
Gusjenice koje se kreću u povorci, najčešće krajem zime i u rano proljeće, kada silaze s bora prema tlu radi kukuljenja.
Osim što ogoljuje krošnju i slabi borove, predstavlja i zdravstveni rizik za ljude i kućne ljubimce zbog dlačica koje mogu izazvati jake alergijske reakcije.

Palmina pipa i palmin drvotoč

Palme su simbol splitske Rive, ali su i vrlo osjetljive na invazivne štetnike, u što smo se uvjerili kada je pipa uništila splitske palme.

Palmina pipa i palmin drvotoč razvijaju se unutar debla, zbog čega se problem često primijeti tek kada je šteta velika. Tada je spašavanje palme često nemoguće.

Rani znakovi koje je lako propustiti
Listovi u vrhu palme gube čvrstoću i počinju se blago savijati ili nepravilno padati. Središnji, najmlađi listovi ne rastu pravilno ili se sporije otvaraju. Krošnja izgleda asimetrično, bez jasnog razloga.

Vidljivi znakovi napada
Na napad palminog drvotoča ili palmine pipe upućuju rupice i pukotine na deblu, osobito u bazi listova i u donjem dijelu krošnje, curenje smeđe ljepljive ili smolaste tekućine, neugodan truležan miris iz unutrašnjosti palme te pojava vlaknastih ostataka i sitne „piljevine“ oko debla ili u pazušcima listova.

Znakovi u kasnijoj fazi
Kad je napad palmine pipe već napredovao, vrh palme počne propadati, listovi naglo požute i osuše se, palma postaje nestabilna i može se nagnuti ili srušiti, a tada joj najčešće više nema spasa.

Brijestova zlatica

Brijestova zlatica hrani se listovima brijesta. Učestalo ogoljavanje krošnje tijekom jedne sezone snažno iscrpljuje stablo i dugoročno ga može ugroziti.

Prvi znakovi na lišću
Listovi dobivaju sitne nepravilne rupice. Tkivo između žila je pojedeno, dok žile u početku ostaju netaknute. Pojavljuje se tzv. skeletiranje lista, list izgleda kao mreža ili kostur.

Znakovi jačeg napada
Veći dijelovi krošnje ostaju gotovo bez lisne mase.Listovi se suše, smeđe i prerano otpadaju, često već početkom ljeta. Krošnja izgleda rijetko i iscrpljeno, iako je stablo živo.

Znakovi na donjoj strani lista
Na donjoj strani lista mogu se vidjeti tamne ličinke i sitne crne točkice. To je izmet ličinki i dokaz da su napale stablo.

Platanina kuga

Platanina kuga je ozbiljna gljivična bolest platana. Širi se tlom, vodom i alatima za rezidbu.

Rani znakovi koje je teško odmah povezati s bolešću
Listovi na pojedinim granama počinju venuti i gubiti boju, iako ima dovoljno vode.
Sušenje ne zahvaća cijelu krošnju odjednom, nego se pojavljuje lokalno, na jednoj ili nekoliko grana.
Listovi ostaju visjeti na granama i ne otpadaju odmah.

Vidljivi znakovi na granama i deblu

• Pojedine grane naglo se suše, često tijekom vegetacije.
• Na kori se mogu pojaviti tamnije zone ili uzdužne pukotine.
• Ispod kore ponekad se vidi tamno obojeno drvo, što upućuje na poremećaj u provodnim tkivima.

Znakovi u uznapredovaloj fazi

• Sušenje se širi s grana na veći dio krošnje.
• Cijelo stablo pokazuje znakove propadanja u relativno kratkom vremenu.
• Stablo gubi vitalnost i stabilnost, zbog čega može predstavljati sigurnosni rizik. Zbog svega navedenog, kod ove bolesti se primjenjuju stroge mjere, a zaražena stabla često se moraju ukloniti kako bi se spriječilo širenje.

Može li se to “riješiti” jednim zahvatom

Kao i kod ljudi, ne postoji univerzalni antibiotik. Jedan problem se može ublažiti, ali se pritom često stvara novi.

Zato je dugoročno rješenje:

• jačanje otpornosti stabala
• stručna rezidba na vrijeme
• uklanjanje suhih i opasnih grana
• briga o tlu i prostoru za rast
• stalni nadzor i praćenje stanja.

Što je najvažnija poruka?

Nametnici nisu neprijatelj prirode. Što je najbolje, u prirodi ništa ne postoji samo za sebe. Bubamare jedu lisne uši, gusjenice borovog prelca traže sjenice, potkornjake pronalaze djetlići. Što je grad raznolikiji, s više ptica, korisnih kukaca i zdravih stabala, to je manja vjerojatnost masovnih pojava nametnika.

Otporniji grad ne nastaje kemijom, već da razumijemo kako ekosustav živi, kakvu tko ima ulogu, ali i i da osvijestimo kako smo dužni brinuti o zelenilu.

Očuvanje zelenila je u isto vrijeme i očuvanje ravnoteže. A ravnoteža je ono što gradu daje snagu da izdrži i vrućine, i nevrijeme, i sve izazove koji dolaze.

Split, 09. veljače 2026.