Stanari splitskih kvartova Bol i Plokite primijetili su ovog ljeta povećani broj brijestovih zlatica (Galerucella luteola Mull.), na stablima brijesta, koji znaju uletjeti i u obližnje stanove, što stanarima stvara nelagodu i strah.
Parkovi i nasadi su organizirali terenski i laboratorijski pregled štetnika, pri čemu je utvrđeno kako je zaista riječ o brijestovoj zlatici, što “nije neobična pojava u godinama sa slabijom zimom.” Stručnjaci upućuju da bi trebali “redovito uklanjati otpalo lišće i suhe, odumrle grane brijesta koje predstavljaju mjesto za prezimljenje odraslih jedinki.”
Isječak iz Izvještaja Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.
Leteće žuto-sive bube svakako nisu baš ugodne za vidjeti, ali mi, ljudi, bi trebali razumjeti što uzrokuje njihovu najezdu i kako se priroda nosi s takvim pojavama.
Blaga zima i povoljni klimatski uvjeti
Jedan od glavnih razloga povećanja broja brijestovih zlatica u Splitu su neobično blagi klimatski uvjeti tijekom zime. Toplije zime s manjkom mraza, kao i dugotrajni periodi topline ovog ljeta omogućile su ovim insektima da prežive i razmnože se u većem broju nego što je to uobičajeno ranijih godina.
Kako se stablo brijesta bori s napadima zlatice?
Brijestova zlatica se hrani lišćem brijesta, stvarajući rupe koje narušavaju izgled, ali i zdravlje stabla. Kada su pod napadom, brijestovi aktiviraju svoj obrambeni mehanizam tako što odbacuju oštećene listove kako bi spriječili daljnju štetu. Ovo može usporiti rast stabla, ali ne uzrokuje trajnu štetu, jer se stablo s vremenom oporavlja.
Održavanje zdravih stabala bez brijestove zlatice
Kako bi pomogli brijestovima da ojačaju svoj “imunitet” i obrane se od ovakvih napada, važno je održavati njihovo zdravlje tijekom cijele godine. Stručnjaci savjetuju podrezivanje suhih grana u zimskom periodu, kako bi ojačali stablo i smanjili mogućnost napada. Preporučuje se i redovito zalijevanje te zaštita stabala od prekomjerne sunčeve svjetlosti.
Možda najvažnija napomena je da su ovakvi ciklusi, poput ovog s brijestovom zlaticom, prirodan dio ekosustava. Naša flora stalno prolazi kroz prilagodbe i promjene, i iako ove promjene ponekad mogu djelovati zabrinjavajuće, priroda je nevjerojatno otporna i uvijek pronađe način da se obnovi.
Što možemo učiniti?
Kako bi se smanjio utjecaj ovih napada u budućnosti, možemo poduzeti nekoliko mjera:
- Sadnja raznolikih vrsta drveća – Što je raznolikiji ekosustav, to je otporniji na napade štetnika.
- Održavanje zdravlja stabala – Redovito orezivanje, zalijevanje i zaštita od sunca pomažu stablima da ostanu snažna.
- Prirodan pristup – U konačnici, važno je prepoznati da je priroda najbolji regulator i često će sama pronaći rješenja za probleme koji se pojavljuju.
Promjene poput povećanja broja brijestovih zlatica podsjećaju nas na činjenicu da je naša flora dinamična i ciklična, a mi ne bi trebali živjeti u zabrinutosti, štoviše trebali bi pažljivije promatrati te promjene i učiti iz prirode.