Nevrijeme koje je ovog ljeta poharalo Split opustošilo je gradsko zelenilo, posebno u gradskom kotaru Spinut, koji je nakon dugotrajne faze raščišćavanja terena ovih dana dobio na stotine novih sadnica.

Razorni vjetar, pri brzinama većim od 200 km/h, ljetos je lomio i čupao stabla, kako ona s razvijenim korijenovim sustavom, tako i primjerke stare više desetljeća. Najviše su stradali alepski borovi, ali i čempresi, brijestovi, platane i kesteni, a nisu bile pošteđene ni tek zasađene mlade sadnice lipa u Matoševoj ulici.

Nakon nevremena Grad Split, Parkovi i nasadi, Čistoća, vatrogasci, Zrinjevac iz Zagreba, Hrvatske šume i brojni drugi dobro su se namučili dok su raščistili teren. Uklonjena su srušena stabla, oštećene grane i korijenje, a sigurnost pješačkih staza i javnih površina postala je prvi prioritet. Tek kada je sve bilo sigurno za pješake i vozila, počelo je novo planiranje i obnova zelenila.

Spinut: Gdje su posađena nova stabla?

Upravo je ta faza danas vidljiva u Spinutu. Tamo gdje je nevrijeme ostavilo praznine, posađene su nove sadnice koje ponovo oživljavaju zelene površine. Nova stabla posađena su uz Ulicu Sedam Kaštela, Jobovu, Rendićevu, Teslinu, Berislavićevu, Bakotićevu i Šetalište Bene, zapravo na gotovo svim zelenim površinama uz stambene zgrade i ulice u Spinutu.

Ova sadnja nije brzopleta zamjena izgubljenih stabala, već dugotrajno i promišljeno ulaganje u zelenu budućnost kvarta. Odabrane su vrste prilagođene mediteranskim uvjetima, a cilj je stvoriti novu hladovinu tijekom ljetnih vrućina i vratiti zelenilo u prostor između zgrada.

Koje su vrste stabala posađene?

U Spinutu su posađene koštele (pelegrinke) i murve – vrste koje su dobro prilagođene mediteranskim uvjetima, što znači da su otpornije na sušu te na udare bure i juga.

Koštele i murve poznate su po otpornosti i sposobnosti stvaranja guste krošnje i hlada, te ljepšavaju prostor između zgrada.

Sadnja stabala kao ulaganje u budućnost grada

Sadnja stabala u Spinutu financirana je većim dijelom sredstvima Grada Splita, te jednim dijelom novcem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a provodi se s jasnim ciljem dugoročne obnove javnog prostora.

Ovo nije brza reakcija ni privremeno rješenje, već nastavak sustavnog rada na vraćanju zelenila u kvartove koji su u nevremenu pretrpjeli najveće gubitke.

Grad koji sadi, grad koji ostaje

U nevremenu su, nažalost, izgubljena stara divovska stabla, koja su bila dio tog prostora, ali sadnja novih stabala pokazuje da se grad prilagođava, preuzimajući odgovornost za svako zelenu površinu i zasađenu mladicu.
A grad koji sadi, grad je koji ostaje.

Split, 21.prosinca 2025.

Foto: Parkovi i nasadi