Zvuči nevjerojatno, ali stabla međusobno pričaju! Ne, nemaju svoj Wi-Fi, ali koriste nešto jednako fascinantno – “Wood Wide Web“. Drveće ima svoj vlastiti internet preko korijenja i gljiva!

Pioniri istraživanja

Dr. Suzanne Simard, profesorica šumarstva na Sveučilištu British Columbia, otkrila je ovu nevjerojatnu mrežu. Ona i njezin tim pokazali su da stabla koriste mikoriznu mrežu – splet gljiva u tlu – za razmjenu hranjivih tvari i informacija. Nešto kao šumski chat!

Što je to mikorizna mreža?

Mikoriza je super složena mreža gljivica (hifa) koje rastu na korijenju stabala. Ove gljivice pomažu stablima apsorbirati vodu i hranjive tvari, a zauzvrat dobivaju šećere koje stabla proizvode fotosintezom. Nešto kao prirodni internet – ali ukusniji!

Koliko je ta mreža velika?

Jedan kubni centimetar tla može sadržavati do 10 kilometara mikoriznih hifa. Otprilike kao da imate internetski kabel koji se proteže od Zagreba do Splita u vašoj ruci! Ova mreža omogućava prijenos hranjivih tvari i informacija na velike udaljenosti unutar šume.

Kako je dokazano da stabla komuniciraju?

Dr. Simard je označila stabla radioaktivnim ugljikom i pratila kretanje tvari kroz šumu. Otkrila je da stabla dijele ugljik putem mikorizne mreže, čak i među različitim vrstama stabala. Primjerice, Douglas jela i breza razmjenjuju ugljik, a ako jedno stablo nema dovoljno svjetlosti, drugo mu šalje ugljik da mu pomogne. Ljudi bi mogli nešto naučiti od stabala, zar ne?

Što još rade mikorizne mreže?

Dostava hrane: Starija stabla mogu slati ugljik i druge esencijalne tvari mlađim stablima koja se bore za opstanak.
Zaštita i obrana: Kada štetnik napadne stablo, ono može poslati kemijske signale susjednim stablima, upozoravajući ih na opasnost.
Električni signali: Stabla također koriste električne signale za komunikaciju, slično kao bljeskovi unutar njihovih tijela. To je šumski svjetleći znak “ne diraj me”!

Fenomen Alelopatija: I kod stabala postoje biljke s kojima se ne slažu, a to rješavaju tako što mogu ispuštati određene kemijske tvari u tlo koje spriječava rast konkurentskih biljaka.

Ostali tajni jezici drveća

Miris: Cvjetni miris privlači oprašivače, a kemikalije oslobođene pri napadu štetnika služe kao SOS signal susjednim biljkama.
Zvuk: Drveće može stvarati i reagirati na zvukove na niskim frekvencijama, otkrivajući promjene u okolišu.
Lišće: Promjene u lišću mogu upozoriti okolno drveće na moguće opasnosti.
“Znojenje”: Isparavanje vode kroz listove može biti signal upozorenja za druge biljke da se pripreme za sušu.
Boja kore: Promjena boje kore može biti znak bolesti, upozoravajući susjedna stabla da pojačaju svoju obranu.
Sjeme: Sinkronizirano oslobađanje sjemena može signalizirati optimalne uvjete za klijanje. Tako pomaže novim generacijama da rastu u povoljnim uvjetima, pokazujući koliko je komunikacija ključna u svijetu drveća.

Što sve možemo naučiti i učiniti za dobrobit šuma?

Očuvanje šuma: Održavanje zdravih mikoriznih mreža pomaže očuvanju biodiverziteta i otpornosti šuma.
Održavanje starih stabala: “Majčinska stabla” podržavaju mlada stabla, ključno za zdravlje šume.
Bioraznolikost gljiva: Raznolikost mikoriznih gljiva poboljšava zdravlje i otpornost šumskih ekosustava.

Sve ovo pokazuje da drveće nije samo pasivni dio šuma – ono aktivno sudjeluje u stvaranju i održavanju zdravog i uravnoteženog ekosustava, od kojeg najviše koristi imamo upravo mi, ljudi. 🌍🌳💚